jedriličarstvo, grana športskog zrakoplovstva, natjecanje u letenju zrakoplovnom jedrilicom. Športska se djelatnost u zrakoplovnom jedriličarstvu osniva na težnji što duljega zadržavanja jedrilice u zraku i ostvarivanja što veće duljine puta (prelet), apsolutne visine i brzine na zadanoj ruti. Prelet može biti ravnom crtom, neravnom crtom, oko trokuta ili oko višekutnika. Priznanja za športske uspjehe u jedriličarstvu značke su Međunarodnoga zrakoplovnog saveza (Fédération Aéronautique Internationale, FAI, osnovan 1905). Različite značke (za početnike: A, B i C; za napredne: srebrno C, zlatno C, zlatno C s 3 dijamanta, klub 1000) dodjeljuju se prema trajanju jedrenja, postignutom preletu i apsolutnoj visini.
Prvo svjetsko prvenstvo u jedriličarstvu održano je 1937. Danas se ono održava svake druge godine, i to za jednosjedne i dvosjedne jedrilice u otvorenoj klasi, a samo za jednosjedne još i u klasama: standardna, svjetska, 15 m, 18 m i klubski Svjetski rekordi vode se u klasama: otvorena, svjetska, ultralaka (najveća masa jedrilice pri polijetanju 220 kg) i 15 m.
Najveći je uspjeh hrvatskog zrakoplovnog jedriličarstva titula svjetskih prvaka, koju su 1954. osvojili Zvonimir Rain i Božidar Komac u dvosjedu. Jedriličarstvo je pod nadzorom Komisije za zrakoplovno jedriličarstvo, unutar Hrvatskoga zrakoplovnog saveza.
